Postajemo li kiborzi s titanskim zubima?

 

Suvremena medicina i stomatologija u mnogim segmentima uspijevaju nadomjestiti, tj. zamijeniti pojedine organe i sustave u našem organizmu s velikim stupnjem uspješnosti i dobrom dugoročnom prognozom. Nabrojimo samo one najpoznatije koji se već rutinski primjenjuju: umjetno srce, srčani zalisci, kuk, pužnica, koljeno, leća oka, bionička ruka…

 

I naravno – zubni implantati!

 

Ovdje ne pričam o presađenim organima s drugih ljudi, donora, niti o umjetno uzgojenim tkivima u laboratoriju. Ovdje se radi o tehničkim napravama, tehnologijama i proizvodima koji uspješno zamjenjuju ono što je stvorila majka priroda. 

 

Bez obzira na to što smo tek na samom početku ere zamjene dotrajalih dijelova ljudskog organizma umjetnima, već sada je jasno da će se medicina budućnosti dalje razvijati u tome smjeru. Slijedeća faza je primjena nanotehnologije i umjetne inteligencije s jedne strane te bioinženjeringa s druge strane.

 

Zubni implantati: Revolucija koja traje već 60 godina

 

No, vratimo se zubnim implantatima. Ugrađujem ih već skoro 30 godina, a prvi implantati su ugrađeni ljudima prije 60 godina. Švedski liječnik P.I. Branemark prvi ih je ugradio 1965. godine. Taj prvi pacijent s Branemark implantatima u donjoj čeljusti umro je nedavno u dubokoj starosti - sa svih šest implantata u funkciji! 

 

Ne mogu zamisliti današnju dentalnu medicinu bez implantata. Oni su sveprisutni i nezamjenjivi dio stomatoloških tretmana. Ugrađuju se kada vam nedostaje jedan zub ili nekoliko zuba, a vrhunac je kada se na 4-6 implantata nadomjeste svi zubi u čeljusti. Princip je vrlo jednostavan i već svima dobro poznat – implantat se poput vijka ugradi u kost, koja zatim sraste uz njegovu površinu. Nakon toga se na taj umjetni korijen postavlja suprastruktura – nadomjestak zuba.

 

 

Postotak uspješnosti ugradnje implantata

 

Ono što fascinira je postotak uspješnosti. U mojim rukama, implantati funkcioniraju skoro savršeno - postotak uspješnosti je preko 98%! Prve implantate ugradio sam 1996. godine, a u skoro 30 godina implantološke karijere ugradio sam ih oko 20.000! Na uspješnost utječe stručnost i iskustvo kirurga, ali i kvaliteta materijala, tj. samih implantata. Srećom, u Poliklinici IMED radimo samo s najboljim materijalima, stoga koristimo i najbolje implantate – Nobel Biocare, direktni nasljednik originalnih Branemark implantata s početka ove priče.

 

Najbolje od svega je da su implantati trajni, doživotni nadomjestak zuba. Kad jednom srastu, tu i ostaju. Ipak, na njihovu trajnost ne utječe samo kirurg koji ih je ugradio i kvaliteta materijala od kojih su napravljeni. Tu se uključuje i sam pacijent, koji nakon završene terapije preuzima brigu o svojim implantatima.

 

 

Zašto dolazi do odbacivanja implantata?

 

Nezgodno je to što naši pacijenti nisu baš dovoljno vodili brigu o vlastitim zubima, jer da jesu, ne bi bili u situaciji da su ih izgubili i da im trebaju implantati. Logično, zar ne? Izuzetak su oni koji su zube izgubili zbog neke traume ili ih je genetika “zeznula” s nepotpunim zubnim nizom.

 

Činjenica je da ljudi obično manje cijene ono što je besplatno. To je u ljudskoj prirodi, a prirodni zubi su besplatni. I još k tome dolaze u dvije garniture – mliječni i trajni. Tek kada ostanu bez zuba, ljudi shvate što su izgubili. Tada na red dolazi treća garnitura zuba – implantati. 

 

Nažalost, implantati nisu besplatni. Dapače, dosta su skupi i potreban je određeni napor, trud i vrijeme da se odrade. Rezultat toga je da pacijenti obično bolje brinu o implantatima nego što su brinuli o svojim zubima. 

 

 

Ako se dobro brinemo o implantatima, oni traju doživotno (i sam imam dva komada i odlično me služe već preko 10 godina). Jedini razlog da se dobro ugrađen i kvalitetno integrirani implantat izgubi je upala oko njega, a ona je uvijek rezultat loše higijene i neredovitih kontrola.

 

Umjetnost moderne dentalne medicine

 

Možemo reći da su implantati skoro pa savršeni nadomjestak prirodnih zuba. Izrađeni su od titana, a za suprastrukturu se koriste titan, cirkon i keramika. Izrađuju se najsuvremenijim tehnologijama u high-tech tvornicama budućnosti uz kompjuterski navođenu ugradnju, milimetarsku preciznost i 3D navigaciju, dok zube izrađujemo CAD-CAM tehnologijom i 3D printanjem. Naravno da mora biti skupo!

 

Iza toga stoji cijeli tim stručnjaka, od onih koji ih razvijaju (inženjeri, strojari, IT-evci), preko kirurga i protetičara koji ih ugrađuju, pa sve do digitalnih dentalnih tehničara koji izrađuju nove zube. 

 

 

Sve to nam omogućuje tehnologija 21. stoljeća – CT 3D dijagnostika i planiranje, računalno navođena ugradnja u čeljust, CAD-CAM sustavi i 3D printeri za proizvodnju suprastrukture, digitalna simulacija zagriza – sve je povezano u jedan superkomplicirani protokol u kojem svaka faza mora biti savršena! 

 

Moram priznati da je to priličan izazov, ali u tome je ljepota dentalne implantologije - stalno pomicanje granica! U korist pacijenta, ali i radi profesionalnog užitka. 

 

Ljudi ili kiborzi?

 

Kada nekome nadomjestimo sve zube u obje čeljusti s 8, 10 ili 12 implantata, čovjek se zapita: “Postajemo li svojevrsni kiborzi s titanskim zubima?” 

 

Tehnički, da, imamo titanske dijelove u sebi. Ali to nas ne čini manje ljudima - nego više. Jer imati sve zube na broju znači imati osmijeh, samopouzdanje i kvalitetu života.

 

A gdje je u svemu tome duša?

 

O tome možda neki drugi put. Ja sam samo zubar - ali jedan koji vjeruje da je osmijeh itekako povezan s dušom. 

 

 

Autor: Mr.sc. Marko Krmpotić dr.med.dent., specijalist oralne kirurgije